Postati središte za kreiranje i implementaciju inovativnih programa u narodnom knjižničarstvu na regionalnoj i nacionalnoj razini i biti mjesto transfera znanja u širem međunarodnom kontekstu, strateška je vizija Gradske knjižnice Vodice.
Misijom Knjižnica ispunjava ulogu omogućavanja svima, bez obzira na dob, rasu, spol, etničko i kulturno podrijetlo ili socioekonomski status, pristup informacijama, kulturnim i zabavnim sadržajima te cjeloživotno učenje radi razvoja ljudskih potencijala putem informacija i podizanja kvalitete života u lokalnoj zajednici.
Temeljem vizije i misije, za koju će biti osigurani potrebni uvjeti ostvarenja, nužno je postaviti i dugoročne ciljeve Gradske knjižnice Vodice.
Strateški dugoročni ciljevi za četverogodišnje razdoblje od 2013.-2017. za područje Grada Vodica su:
Opći ciljevi
v Ostvarenje programske raznovrsnosti koja će rezultirati obuhvatom minimalno 50% lokalnog stanovništva uz naglasak na posebnim korisničkim skupinama;
v Razvoj centra izvrsnosti u programima i uslugama za građanstvo koji će omogućiti transfer znanja i iskustava na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini;
v Osiguranje pristupa za sve građane, uz radno vrijeme sedam dana u tjednu 24 sata, razvijajući pri tom usluge ustanove kao mjestu susreta i u virtualnoj knjižnici;
v Aktivno uključivanje korisnika u javno zagovaranje Knjižnica;
v Afirmiranje identiteta knjižnice u javnosti i postizanje bolje prepoznatljivosti u lokalnoj sredini;
v Uključivanje u međunarodne projekte kojima će se prezentirati rad knjižnice u inozemstvu, ostvariti razmjena stručnjaka i osigurati edukacija osoblja;
v Povećanje financijskih resursa s orijentacijom na sponzorstva, donacije, partnerske uloge i prikupljanje sredstava (fundraising);
v Ostvarivanje intersektorskih programa (veća suradnja kroz zajedničku mrežu knjižnica) kojima će se povećati obuhvat stanovništva, postići raznovrsnost programa za korisnike, otvoriti mogućnosti za nove usluge i izvanredne prihode knjižnice;
v Proširenje postojećih prostora i osnivanje ogranaka u naseljima u kojima nije osigurano djelovanje knjižnice kao kulturnog dobra (naselja na otocima, zaleđe, starački domovi…)
Prema navedenim strateškim dugoročnim ciljevima vrijedno je istaknuti i prednosti ustanove poput:
v dobre lokacije u središtu grada
v tradicija kvalitete uz izgrađen identitet,
v dobra stručna ekipiranost.
Uočeni problemi ustanove su:
v nedovoljna pokrivenost određenih područja,
v nedovoljna prepoznatljivost nove društvene uloge narodne knjižnice od strane osnivača,
v nedovoljna prepoznatljivost knjižnične djelatnosti u javnosti,
v nedovoljna prepoznatljivost knjižnice kao javnog kulturnog dobra.
Razvojne strategije
Strateški se plan temelji na dvije strategije razvoja:
v Podrška razvoju kvalitete kojoj je cilj postizanje izvrsnosti pojedinih programa i održavanja te kvalitete uz motiviranost osoblja i razvoj osjećaja pripadnosti
v Pozicioniranje u javnosti i razvoj prepoznatljivosti kojoj je cilj postići javnu vidljivost i razvijanje pozitivne društvene percepcije djelatnosti te postići veći obuhvat stanovništva.
Programi i aktivnosti
Strategija razvoja „Postizanje izvrsnosti“ obuhvaća sljedeće programe:
v Redovna djelatnost
Redovna djelatnost obuhvaća kontinuirani svakodnevni rad na nabavi, obradi, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe na različitim medijima, informativne, kulturne, obrazovne i zabavne programe za sve dobne skupine. Nabavu građe u planiranom razdoblju treba specijalizirati u skladu s potrebama korisničkih skupina kao i povećavati nabavu elektroničkih izvora informacija. U ovoj će djelatnosti izvrsnost u programu biti postignuta kontinuiranim održavanjem kvalitete ponude, individualiziranim pristupom potrebama korisnika, aktualnošću, pravodobnim djelovanjem te praćenjem suvremenih trendova. Navedenim elementima postići će se i zadržati zadovoljstvo korisnika, očuvanje kvalitetne osnovne usluge i ekonomično korištenje resursa. Plan uključuje kontinuitet osiguranja informacijskih, tehničkih i prostornih resursa, u kvantiteti i kvaliteti s obzirom na zahtjeve nove tehnologije i rada s posebnim korisničkim skupinama. Nositelji redovne djelatnosti su Ured za kulturu Grada, Ministarstvo kulture, nakladnici te strukovne organizacije (Hrvatsko knjižnično vijeće, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatski zavod za knjižničarstvo).
v Prihvaćenost i transparentnost knjižničnih usluga
Kako bi knjižnična djelatnost kao visokokvalitetna usluga mogla funkcionirati predviđaju se sljedeće aktivnosti:
a) programi za djecu najranije dobi zajedno s roditeljima (suradnja s pedijatrima i socijalnim pedagozima), igraonice, igroteke,
b) programi za djecu predškolske dobi u suradnji sa stručnim osobljem (pedagozi, defektolozi) dječjih vrtića na području na kojem djeluje knjižnica,
c) programi za mlade – korisnička skupina mladih izuzetno je kompleksna i zahtjevna te se planira u suradnji s psiholozima, sociolozima i pedagozima te specijaliziranim organizacijama pristupiti izradi tematskih programa prema potrebama, koji će biti definirani nakon provedenog istraživanja (anketa, intervju)
d) edukacija knjižničara i korisnika prema primjeni znanstvenih dostignuća i primjera dobre prakse,
e) izrada pisanih edukativnih materijala za knjižničare i korisnike,
f) stvaranje zasebne zbirke literature iz područja namijenjene djeci i mladima.
U navedenom strateškom razvoju planira se proširenje programa i usluga za posebne korisničke skupine – djeca i mladi s invaliditetom, kroz suradnju s udrugama koje okupljaju slabovidnu djecu, mladež s lakšom mentalnom retardacijom, udrugama invalida, Centrom za djecu s posebnim potrebama Šubićevac, Udruga za inkluziju te drugim udrugama koje se bave djecom i mladima s invaliditetom.
Rezultati koji se mogu očekivati prvenstveno se odnose na podizanje kvalitete života u lokalnoj zajednici, veći obuhvat stanovništva pa time i porast članstva, prijenos znanja i uključivanje marginalnih skupina. Sve ovo treba pratiti i visoku motiviranost osoblja te njihovo stalno usavršavanje.
Navedeni program prihvaćenosti knjižničnih usluga sa svim aktivnostima zahtijeva posebnu pozornost pri nabavi odgovarajuće građe i informacijskih izvora, osiguravanje tehničke i tehnološke podrške kao i prostornih uvjeta koji mogu zadovoljiti visoke kriterije održanja svih lokacija izvrsnosti.
S aspekta proračunskog sufinanciranja nužno je nastaviti suradnju s Osnivačem i pronalaženje sponzorskih sredstava za nabavu tehničke opreme i građe (banke, gospodarstvo).
Planira se uključenje volontera posebice u radu s mladima i to iz redova udruga koje okupljaju mlade.
v Cjeloživotno učenje, osobni razvoj i edukacija osoblja
Ovaj program vezan je uz jednu od bitnih uloga narodnih knjižnica, a to je osiguravanje pristupa informacijama za sve građane u svrhu cjeloživotnog učenja i osobnog razvoja, pa ga je potrebno posebno strateški obraditi i planirati.
Oblikovanje strategije temelji se na ispitivanju potreba korisnika, organiziranje susreta, seminara, tribina, predavanja i postavljanja izložbi.
Kako su korisnici u središtu pozornosti prići će se organiziranoj edukaciji za sve vrste pismenosti, kao i temeljit pristup ovog programa za posebne skupine korisnika.
U tom smislu aktivnosti će biti podređene na referalne usluge i dostupnost informacija, a nabavna će politika biti selektivno usmjerena.
Očekivani će rezultati biti vidljivi kroz sve osnovne sastavnice djelovanja suvremene i korisničkim potrebama okrenute knjižnice i to:
a) odgovarajuća ponuda s obzirom na specifične potrebe korisnika
b) podizanje kvalitete života u lokalnoj zajednici i regiji
c) veći obuhvat stanovništva i porast članstva
d) diversifikacija programa
e) transfer znanja
f) visoka motiviranost osoblja
g) visoka razina javne prepoznatljivosti
Temelj za ostvarivanje ovog programa je dobra i stabilna materijalna osnova redovne djelatnosti, budući da zahtijeva kontinuirana ulaganja u hardver, softver i edukaciju knjižničnog osoblja i korisnika, te odgovarajuće prostorne uvjete. Razvoj informacijskih tehnologija nametnuo je jednaku važnost virtualnoj knjižnici kao što ju ima knjižnica u fizičkom obliku.
Evidentan je nedostatan prostor te se u suradnji s osnivačem treba osigurati prostor za referalnu djelatnost (čitaonica dnevnog tiska, pristup računalima i normativnim datotekama te Internetu, studijske čitaonice, dvorane za stručne sastanke, promotivne djelatnosti i edukaciju) u navedenom strateškom razdoblju, a određeni nužni preduvjeti su pri samom završetku.
Za ulaganje u nabavku hardvera i softvera te selektivne nabave, potrebno je u navedenom strateškom razdoblju osigurati materijalna sredstva kroz partnerske uloge organiziranjem novih udruženja knjižnica sa srodnim ustanovama i angažiranjem kadrova kroz sponzorstva – zastupništva potrebnih informatičkih programa i opreme.
U ovom programu nužno je uključiti osoblje. Knjižnice su dinamičan organizam koji mora ne samo slijediti promjene u društvenom okruženju već ih i anticipirati i aktivno sudjelovati u promjenama, posebice u odnosu na globalne procese u razmjeni informacija i komunikaciji.
Za tu funkciju potrebno je kompetentno osoblje koje osim potrebnom stručnog znanja i vještina mora biti spremno za brze promjene i prilagodbe te u skladu s tim se kontinuirano obrazovati.
Edukacije osoblja, interne i eksterne, provode se putem kontinuirane edukacije za sve vrste pismenosti, upućivanjem na seminare, tečajeve, dodatno obrazovanje u zemlji i inozemstvu, nabavkom stručne literature, angažiranjem vanjskih stručnjaka za edukaciju u knjižnicama.
Sadržajno edukacija obuhvaća pismenost, znanja i vještine u korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija, informacije o novim resursima za korisnike, pedagoška znanja i vještine, komunikacijske vještine, znanja i vještine iz područja menadžmenta, marketinga i planiranja.
Temelji za ostvarenje navedenih aktivnosti su praćenje suvremenih trendova i veća iskoristivost resursa, a očekivani rezultati su kvalitativne prirode, izraženi kroz osjećaj kompetentnosti osoblja, motiviranosti te podizanja kvalitete rada.
Zbog važnosti educiranja osoblja u postizanju i ostvarenju svih dugoročnih i kratkoročnih ciljeva razvoja knjižnica, ulaganju u stalno obrazovanje treba posvetiti posebnu pozornost, prvenstveno kroz osiguravanje informacijskih resursa, opreme, prostora i namjenskih financijskih sredstava za sve navedene aktivnosti ovog programa.
Knjižnice će zbog ostvarivanja zacrtanih ciljeva osigurati značajna sredstva iz vlastitog prihoda, a uz to će se koristiti i donacije, stipendije kao i svi drugi oblici izvora u okviru projekata i fondova EU.
Osim svih navedenih aktivnosti, značajnu ulogu zauzima djelatnost knjižnica na društvenim mrežama, posebice zbog razvoja informacijskih tehnologija koje su nametnule jednaku važnost virtualnoj knjižnici kao što ju ima knjižnica u fizičkom obliku. Ova nova aktivnost zahtijeva drugačije resurse, opremu i znanja. Interaktivni web usmjeren je na rad s korisnicima putem njihova uključivanja u dizajn i ponudu na mrežnim stranicama te kontinuiranu svakodnevnu komunikaciju.
S obzirom da se radi o inovaciji u knjižničarstvu i nadalje treba raditi na održavanju inovativnog pristupa u lokalnim, regionalnim i nacionalnim okvirima, uz održavanje visokih knjižničnih standarda u dizajniranju mrežnih stranica knjižnice. Neizostavni element u ovom strateškom razdoblju je aktualnost programa i komunikacija s korisnicima i stručnjacima.
Očekivani se rezultatiogledaju u transparentnosti rada, javnoj prepoznatljivosti, permanentnoj dostupnosti koja osigurava ekstenziju izvan fizičkog radnog vremena, većoj iskorištenosti web-a i resursa knjižnica te kvalitetnijoj suradnji s korisnicima.
Marketing u okviru strategije postizanja izvrsnosti usmjeren je na predstavljanje navedenih programa i aktivnosti radi uključivanja potencijalnih korisnika u usluge i programe knjižnice na području Grada Vodica. Obuhvatit će se svi građani bez obzira na dob, posebne skupine građana, potencijalni članovi, ustanove i organizacije kao mogući budući partneri, osoblje knjižnica, virtualni korisnici te sponzori i donatori.
Promotivne aktivnosti provodit će se uobičajenim instrumentima (letci, brošure, web stranice, izložbe, napisi u medijima, oglašavanjem, tiskanjem tematskih kataloga, nagradne igre, promotivni materijali na stranim jezicima,…)
Sve navedeno zahtijeva planiranje i ulaganje u marketing, a očekivani rezultati odnose se na porast interesa za knjižnične programe i usluge, porast članstva te održavanje ugleda u struci.
Strategija razvoja „Prepoznatljivost knjižničnih službi i usluga“ obuhvaća sljedeće programe:
v Prisutnost u medijima
Radi ostvarivanja ključnog cilja strategije „prepoznatljivost knjižničnih službi i usluga“, koja uključuje odgovarajuće pozicioniranje u javnosti i razvoj prepoznatljivosti te pozitivnu društvenu percepciju, prisutnost knjižnice u tiskanim i elektroničkim medijima ima veliki značaj.
Prepoznatljivost knjižnice uključuje kontinuirano informiranje o zbivanjima, stvaranje mreže novinara koji poznaju knjižnice, dizajniranje zanimljivih informativnih i promotivnih materijala, tiskovne konferencije i predstavljanje na web-u. Ova aktivnost pripada razvoju odnosa s javnošću, bez kojeg je danas gotovo nemoguće ostvariti komunikaciju ne samo s korisnicima i mogućim partnerima već je posebno treba njegovati i u unutarnjem ustrojstvu knjižnice i mreži knjižnica Županije.
Usmjerenost na afirmaciju pozitivnih zbivanja i stvaranja atraktivnih i medijski zanimljivih prezentacija, ključni je element ove strategije. Posljedično je očekivati promjenu pozitivne slike knjižničarstva koje se u javnosti često percipira kao nezanimljiva, a time i ne posebno važna i korisna djelatnost. Stoga u suradnji s medijima potrebno je stvoriti medijski zanimljivu knjižnicu.
Prisutnost u medijima stvara dobru informiranost potencijalnih i aktualnih korisnika, povećan interes žitelja za knjižnice i visoku motiviranost osoblja zbog javnog priznanja rada. Kako bi suradnja s medijima bila što uspješnija potrebni su dobri informacijski resursi, osobni kontakti te prostorni uvjeti za održavanje sastanaka i tiskovnih konferencija.
v Jačanje identiteta knjižnica
Zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji, posebice Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Šibenik i njenoj prepoznatljivosti u sredini u kojoj djeluje, u planiranom strateškom razdoblju Gradske knjižnice Vodice potrebno je više pozornosti usmjeriti jačanju identiteta kroz razvijanje osjećaja pripadnosti, kako članova tako i osoblja.
Veliki značaj u ostvarivanju prepoznatljivosti knjižnice i njenog identiteta ima element izazivanja javne pozornosti i kontinuitet u održanju identiteta ustanove.
Za ostvarivanje navedenih aktivnosti potrebne su prvenstveno kampanje koje će se organizirati sa svrhom privlačenja pozornosti potencijalnih sponzora i donatora, novinara, ustanova u kulturi i izvan sustava kulture te mobilizacije javnosti za zagovaranje rješavanja problema prostora knjižnice. Potrebno je organizirati nagradne igre, proslave dana knjižnice i drugih značajnih jubileja, zajedničke akcije i manifestacije s drugim kulturnim ustanovama i kulturno – zabavni program za prikupljanje sredstava (fundraising) i okupljanje sponzora. Očekuje se i prihodovanje kroz provedbu ovih aktivnosti.
Osim kampanja, uključivat će se korisnici u javno zagovaranje knjižnice što do sada nije bilo zastupljeno. Prema novom Zakonu o volonterstvu očekuje se i uključivanje volontera i formiranje fokus grupa, koje će se provoditi u suradnji s udrugama civilnog društva, predstavnicima posebnih korisničkih skupina i medijima. Posebna će se pozornost posvetiti definiranju poslova u kojima mogu sudjelovati volonteri i identifikacija osoblja koje će se njima baviti. Kako se radi o nedovoljno poznatoj djelatnosti u praksi nužno je sustavno praćenje suvremenih trendova i promjena postojećeg stanja što može dovesti do veće iskoristivosti resursa, ljudskih i materijalnih inovativnosti.
Još je jedan bitan element za provođenje programa razvoja prepoznatljivosti, a tiče se sudjelovanja na stručnim i znanstvenim skupovima i seminarima. Iako je takav vid aktivnosti vezan uz kontinuiranu edukaciju osoblja, svrha takvih prezentacija je razmjena iskustava, primjena i afirmacija dobre prakse, a kao ključni element strategije inovativnosti u lokalnim, regionalnim i nacionalnim okvirima, je komunikacija sa stručnjacima, aktualnost, transfer znanja i networking.
Većina navedenih programa i aktivnosti su relativno novi ili su tek u začetku, pa strateškim planom nije pretpostavljeno osiguranje namjenskih sredstava od strane osnivača. Stoga će se za navedene programa angažirati vlastiti prihodi, prihodi od sponzorstva, donacija i sredstva iz partnerskih projekata. Nužna će također biti i korekcija i preraspodjela planiranih sredstava za ove namjene.
Marketinške aktivnosti planiranih programa i aktivnosti imat će jedan od bitnih ciljeva marketinga, a to je prepoznatljivost i pripadnost knjižnice u javnosti.
Programi i aktivnosti usmjereni su na građane svih dobi, stručnjake u kulturi i drugim srodnim i partnerskim sustavima iz zemlje i inozemstva te posebne korisničke skupine (bibliotekari-eksperti, stručnjaci drugih kulturnih ustanova, udruge mladih, studenti knjižničarstva i pedagogije, turisti i posjetitelji Grada Vodica i Županije, poduzetnici i privatni sektor, nakladnici, građani treće životne dobi, osobe s posebnim potrebama, učitelji i odgojitelji, djeca predškolske dobi i roditelji, građani Grada, Županije i Hrvatske putem web-a i međuknjižničnom posudbom).
Ovakav zahtjevan i kompleksan strateški plan zahtijeva i stratešku evaluaciju svih navedenih programa i pripadajućim aktivnostima u obje navedene strategije.
Evaluacija će se provoditi kontinuirano, poštujući parametre, kriterije, procjene pomoću indikatora u sustavu analitičkih metoda, a dobiveni rezultati koristit će se za dopune strateškog plana, dok će konačni rezultati biti poznati nakon strateškog razdoblja.